Najbolje je samopregled napraviti tijekom tuširanja pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata, kazali su iz Hrvatske lige protiv raka.

Pregledavati se treba između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa jer je tada dojka najmanje ‘čvornata’. Samopregled je najbolje napraviti jednom mjesečno tijekom tuširanja pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata. Radite ga kružnim i dijagonalnim pokretima od bradavice uzduž dojke.

Tako možete upoznati tkivo dojki i lakše raspoznati promjenu. Od pomoći može biti kampanja “Know Your Lemons” (“Upoznajte svoje limune”) čija ilustracija se u listopadu, mjesecu posvećenom borbi protiv raka dojke, dijeli po internetu. Na fotografiji limuni ilustriraju promjene na dojki. No te promjene nisu početni stadij. Najčešće promjene su čvor, otvrdnuće ili zadebljanje koje se može napipati u dojci ili pazuhu.

– Koji puta dolazi do promjene na bradavici, njeno uvlačenje, osjetljivost ili promjena boje – tvrde iz Hrvatske lige protiv raka. Može se primijetiti i da je dio kože dojke neravan ili uvučen, a ponekad čitava dojka može promijeniti izgled i veličinu. No, to je znak da je rak već prilično uznapredovao.

Rani rak obično ne uzrokuje bolove stoga je važno ići na preglede. Mamografija je, tvrde iz Hrvatske lige protiv raka, najbolja metoda ranog otkrivanja raka dojke, a dobro ju je kombinirati s ultrazvukom.

Žene s pojavom raka u bližoj rodbini trebaju ići na pregled jednom godišnje
Najčešće metode pregleda su mamografija i ultrazvuk, a potrebno ih je napraviti jednom do dvaput godišnje. Ipak, žene s pojavom raka dojke u bliže rodbine ili one s liječenim rakom dojke na mamografiju i ultrazvuk bi trebale ići jedanput godišnje. Mamografija je rendgensko snimanje dojki posebnim aparatom, a najbolja je metoda za rano otkrivanje raka.

Rizični fakor za oboljenje je dob i kasna menopauza
Među najznačajnijim rizicima za obolijevanje od raka dojke su starija životna dob, rak dojke u obitelji, genetika, trudnoća i druge. Ipak, najznačajniji rizični čimbenik nastanka raka dojke je dob. Rizik obolijevanja neprestano se povećava od puberteta do 75.-80. godine života kada ostaje na istoj razini. Od svih zloćudnih tumora dojke 75-80% njih dijagnosticira se u žena starijih od 50 godina. Žene koje su prvu mjesečnicu dobile prije 12 godine i one koje imaju redovite mjesečnice i nakon 55 godine imaju povećan rizik nastanka raka dojke.

Samopregledom je teže otkriti rak kod velikih grudi
Žene s velikim grudima imaju veći rizik otkrivanja bolesti u kasnijoj fazi bolesti, tvrde stručnjaci. Kod žena s većim grudima je samopregled manje pouzdan, a i klinički pregled otežan je čak i za iskusne liječnike. Poseban rizik imaju žene s tzv. ‘gustim’ dojkama. Što je gustoća dojke veća, rizik je veći.

PODIJELI