Izbjegavanje davanja alergena do kasne dojenačke dobi ili poslije prve godine života ima kontraefekt, pokazale su najnovije studije. Prema novim istraživanjima, djetetu treba davati svu hranu, ali obroke treba prilagoditi u skladu s tim ima li dijete zubiće ili ne, kaže dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh, pedijatrijski klinički dijetetičar.

– Dohrana se čak i kod atopičara i alergičara uvodi normalno, po instinktu, izuzev alergena za koji je dokazano da je dijete na njega alergično. Nema potrebe izbjegavati sve prehrambene alergene do kasne dojenačke dobi ili poslije prve godine života jer su najnovije studije pokazale da odgađanje i kasno uvođenje alergena u prehranu djeteta zapravo povećava mogućnost nastanka alergija, a ne umanjuje ih kako se prije mislilo – napominje.

Foto: Dreamstime

Važno je istaknuti i da majka u trudnoći može jesti sve te se normalno ponašati kao i prije trudnoće. Naime, konzumacija alergena u trudnoći ne povećava rizik u alergije djeteta. Hoće li dijete biti alergično na nešto, ne možemo znati, no to nije razlog da se određena hrana tijekom trudnoće izbjegava jer je raznovrsna i uravnotežena prehrana iznimno važna za djetetov normalni razvoj.

Naravno, poznato je da je sklonost alergijama nasljedna i genetski uvjetovana. Zato to valja imati na umu pri uvođenju dohrane te pri uvođenju novih namirnica pratiti djetetove tjelesne reakcije, dodaje Niseteo.

Što se preraste, a što ne?

Najčešća alergija na hranu, osobito u djece, jest ona na kravlje mlijeko. Na protein kravljeg mljeka alergično je 1-3 posto djece. Razlog zbog kojeg je ovo jedna od najčešćih alergija vjerojatno je to što su bjelančevine iz mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se susreće djetetov organizam, dok mu imunološki sustav još nije dovoljno zreo. Srećom, preosjetljivost na mlijeko najčešće nije trajni poremećaj te se pretpostavlja da djeca starija od tri godine više nemaju problema s ovom namirnicom.

Fotolia | Autor: FotoliaFoto: Fotolia

– Važno je napomenuti da biljni napici poput zobenog, kokosova ili rižina mlijeka nisu adekvatna zamjena za kravlje mlijeko. Ako je dijete alergično na kravlje, a time i na kozje mlijeko, jedina primjerena zamjena je medicinska hrana, obogaćeno sojino mlijeko za djecu stariju od godinu dana ili u krajnjem slučaju, ako ni jedno od toga djetetu ne odgovara, daju mu se prilagođeni suplementi kalcija i vitamina D3 – kaže Niseteo.

Velika osmorica

Mlijeko spada u tzv. Big 8. To su najjači alergeni prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO). Tu spadaju kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica (gluten), kikiriki, orašasto voće, riba i morski plodovi. Razlog zbog kojeg organizam ima problema s ovim namirnicama jest velika količina proteina koje sadrže. Alergije na mlijeko, jaja, soju i pšenicu najčešće se prerastu, dok one na kikiriki, orašasto voće, ribu i školjke najčešće ostaju zauvijek.

24sata | Autor: 24sataFoto: 24sata

Pomoći može termička obrada većine namirnica jer toplina mijenja proteinsku konfiguraciju i tako smanjuje ili u potpunosti nestaje alergijska reakcija na određenu namirnicu. Kod lineranih proteina toplina ne pomaže te je zato primjerice kikiriki alergen koji najčešće ostaje problematičan i u malim tragovima, upozorava Niseteo.

Alarmantni simptomi

– Alergijsku reakciju na hranu lako ćete prepoznati jer se javlja ubrzo nakon obroka. Najgore su tzv. brze alergijske reakcije, u najgorem slučaju anafilaksija, ali i oticanje jezika, usta i grla te nemogućnost disanja. Ovakva stanja su po život opasna i vrlo je važno odmah tražiti hitnu pomoć.

One sporije, kasniji tipovi reakcije na hranu, manifestiraju se proljevom, bolovima u trbuhu, povraćanjem sluzi i krvlju u stolici, osipom, oticanjem, crvenilom kože, svrbežom i mjehurićima. Svaka od ovih reakcija zahtijeva medicinsku pomoć, nikako kućna liječenja – zaključuje.

Alergični na jaja?

Alergija na jaja češća je u djece nego u odraslih, a za alergiju su zaslužne bjelančevine, pa je alergija na bjelanjak češća, iako se može pojaviti i ona na žumanjak. Djeca s atopijskim dermatitisom imaju veći rizik od pojave ove alergije.

Foto: Jaja hrvatskih farmi

Alergen je prisutan u jajima, ali i u svim namirnicama pripremljenima od jaja ili s njima, kao što su tjestenina, kolači, kreme, jela od mljevenog mesa, majoneze, a najčešći simptomi su crvenilo i svrbež kože.

Laktozu ne podnosi gotovo 100 posto Azijaca i 5 posto Skandinavaca

Za izazivanje alergijske reakcije dovoljan je tisućiti ili još i manji dio grama bjelančevine nekog alergena. Kod intolerancije je potrebna velika količina hrane da bi se izazvao problem.

Foto: Dreamstime

U nekim azijskim zemljama od 80 do gotovo 100 posto ljudi ne podnosi laktozu, dok je učestalost intolerancije u Skandinaviji manja od 5, a u središnjoj Europi iznosi 15 posto.

Jezik otiče, a lice se crveni i od mirisanja ribe

Konzumacijom, ali i udisanjem mirisa ribe, u 90 posto slučajeva nakon jednog sata dolazi do pojave simptoma. Slični su svim ostalim simptomima alergijskih reakcija, a počinju crvenilom lica, oticanjem jezika, otežanim disanjem i gušenjem, urtikarijom te mogu dovesti do anafilaktičkog šoka.

Ako je osoba alergična na jednu vrstu ribe, vjerojatnost da će biti alergična i na neku drugu vrstu je 50 posto, dok u slučaju školjaka taj postotak raste na 75 posto. Ribe koje izazivaju alergijske reakcije su bakalar, morski pas, losos, tuna.

Oprezno treba s rižom, špinatom, ali i sa šljivama

Bilo koja hrana može izazvati alergijske reakcije jer one ovise o poteškoćama obrambenog sustava organizma, a ne o sastavu hrane.

Foto: Dreamstime

To su svinjetina, govedina, riječna riba, riža, neko povrće (špinat, blitva, kupus, mrkva, peršin) i voće (marelica, breskva, lubenica, grožđe, šljive, kruške, jabuke), kakao i kava.

Proteini pšenice i raži najčešći su okidači alergije

Alergija na pšenicu češća je kod određenih skupina ljudi. Alergija na pšenicu odgovorna je za astmu kod oko 30 posto ljudi koji rade u pekarskoj industriji. Proteini pšenice i raži, smatraju se najvažnijim alergenima kod ove vrste alergije.

PODIJELI